Knjige magije Nila Gejmana i na srpskom

Tim Hanter je dečak sa neobičnim darom za magiju. Da li će ostvariti svoj potencijal zavisi najviše od njega samog, ali nekoliko osoba će se udružiti da mu pomogne u izboru. Zajedno sa četiri vrsna crtača, Nil Gejman je napisao celovitu priču (isprva je objavljena u četiri sveščice), koja nas vodi u svet magije i njenih bezbrojnih manifestacija...


Iako će se ovaj strip svakako svideti onima koji su bili ljubitelji Hari Potera, on je ipak nešto sasvim drugo – u najmanju ruku, štivo za malo zrelije čitaoce. Kada je javnost kritikovala Dž. K. Rouling da je plagirala Gejmana, on je ustao u njenu odbranu, navodeći brojne primere u kojima se motiv pručavanja magije i dece sa posebnim darovima pojavljuju u istoriji književnosti.

To poređenje nije, međutim, jedino. Brojni su likovi s kojima je u poslednjih četvrt veka upoređivan Tim Hanter.

Ali čitajući Knjige magije, uverićete se da Tim Hanter nije Hari Poter, pa ni Luk Skajvoker, Tom Tejlor, Neo, Bafi, Simba, Bilbo, Merlin niti Bastijan.

Sem onda kad jeste.

Prva sveska stripa „Knjige Magije“ objavljena je 1990. godine u izdanju DC Comcis-a, a ideja američkog izdavača bila je da se kroz jedan naslov podseti na brojne druge junake DC stripova sa tematikom horora ili natprirodne strave. Prvobitno je scenarije za strip serijal trebalo da piše Džon Mark DeMetis, ali je on odustao od projekta, pa je ovaj zadatak poveren mladom Gejmenu.

Srpsko izdanje stripa čini 228 strana u koloru, sa mekim uvezom (170×260). Redovna cena izdanja je 1.850 dinara, a do 01. novembra traje akcija tokom koje će strip biti prodavan po promotivnoj ceni od 1.600 dinara. Popust važi za kupovinu direktno od izdavača.


Ovde možete preuzeti pdf file za pregled izdanja 


Foto: Laguna
Nil Gejmen je verovao da je strip autor, sve dok mu na nekoj zabavi jedan od prisutnih gostiju, inače urednik književnog dodatka lokalnih novina, nije objasnio da je to što Gejmen radi zapravo literarno stvaranje. Gejmen će kasnije u jednom prisećanju na ovaj događaj reći da se osećao kao žena koju su upravo obavestili da nije prostitutka već "kraljica noći" ("I suddenly felt like someone who had been informed that she wasn`t a hooker, that in fact she was a lady of the evening.", Los Angeles Times, 2001).

Do tada, Gejmen je već stekao zavidnu reputaciju kao autor scenarija za strip serijal Sendmen, kao i za niz underground stripova za koje je dobio više nagrada. 1995. okončao je rad na Sendmenu počeo rad na pravim proznim delima, što je rezultiralo sa nekoliko zbirki priča i Zvezdanom prašinom, nekom vrstom bajke za odrasle. Sledila je saradnja sa Teri Pračetom na Dobrim predskazanjima, serijal Nikadođija (futuristička priča o mračnom podzemnom svetu Londona, koji je BBC pretočio u TV seriju), kao i Gejmenovo viđenje dečije fantastike u Koralini, koju mnogi porede sa Luisovom Alisom u zemlji čuda. Godine 2001. objavljeni su Američki bogovi, roman za koji je Gejmen dobio jednu od najprestižnijih nagrada u žanru, nagradu Brem Stoker udruženja horor pisaca.

Pored ovoga, Gejmen je kreator scenarija za japanski animirani film Princeza Mononoke, kao i scenarija za filmove koji tek treba da budu snimljeni po njegovim romanima i pričama. 1999. oživeo je serijal Sendmen.

 Niz zanimljivih detalja vezan je za ovog autora: Univerzitet Kalifornija uveo je Sendmen kao obaveznu lektiru na predavanjima o mitovima, pop pevačica Tori Ejmos je na čak tri svoja albuma izvodila pesme o Nilu Gejmenu, a proslavljeni pisac Norman Majler jednom prilikom je povodom fame oko Sendmen izjavio da je konačno dočekao jedan strip za intelektualce. Posle svega ovoga zanimljiva je i izjava Gejmenovog školskog savetnika, koju je kao petnaestogodišnjak mogao da čuje pošto mu je rekao da bi želeo da pravi stripove: "A da li si razmišljao o poslu računovođe?"
Share on Google Plus

Knjige i knjige Info

Knjige, pre i posle svega...
    Blogger Comment
    Facebook Comment

0 коментара:

Постави коментар